<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>muzej &#8211; NMR Info</title>
	<atom:link href="https://www.jasatomic.org/tag/muzej/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.jasatomic.org</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 17 Oct 2025 21:30:32 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	

<image>
	<url>https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/favicon-70x70.jpg</url>
	<title>muzej &#8211; NMR Info</title>
	<link>https://www.jasatomic.org</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Festival božićnog kolača “Česnica”</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/festival-bozicnog-kolaca-cesnica-2/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/festival-bozicnog-kolaca-cesnica-2/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 21 Dec 2023 18:18:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[česnica]]></category>
		<category><![CDATA[festival]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[zrenjanin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/festival-bozicnog-kolaca-cesnica-2/</guid>

					<description><![CDATA[Festival božićnog kolača prva je manifestacija ove vrste u Srbiji, i na širem području Zapadnog Balkana. Viševekovna tradicija obrednog božićnog kolača (božićnog hleba, česnice) karakteristična je za mnoge narode. On je simbol zajedništva, porodice i temeljnih vrednosti koje su zajedničke brojnim državama i nacijama. Na festivalu su bili prikazani božićni kolači iz desetak zemalja. Tu...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img alt="" fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-196152" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/festival_cesnica_zrenjanin_1.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></p>
<p style="text-align: justify;">Festival božićnog kolača prva je manifestacija ove vrste u Srbiji, i na širem području Zapadnog Balkana. Viševekovna tradicija obrednog božićnog kolača (božićnog hleba, česnice) karakteristična je za mnoge narode. On je simbol zajedništva, porodice i temeljnih vrednosti koje su zajedničke brojnim državama i nacijama.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-196153" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/festival_cesnica_zrenjanin_2.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Na festivalu su bili prikazani božićni kolači iz desetak zemalja. Tu su se našli božićni kolači Engleske, Španije, Rusije, Čilea, Slovačke, Nemačke, Belgije, Finske, Irske, Francuske, kolač koji se služi za Božić na karispkim ostrvima kao i nekoliko varijanti srpske česnice. Isključivi cilj događaja, kao i ovogodišnje manifestacije, bio je promocija nematerijalnog kulturnog nasleđa brojnih etničkih zajednica, prezentacija zajedničkog nasleđa i zajedničkih kulturnih vrednosti.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-196154" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/festival_cesnica_zrenjanin_3.jpg" alt="" width="1200" height="801" /><br />
Ovogodišnja manifestacija bila je osmišljena kao jednodnevni događaj na kojem su bili predstavljeni božićni kolači nacionalnih zajednica koje žive na području Republike Srbije. Ideja organizatora je bila da budu predstavljeni božićni hlebovi (božićni kolači,česnice) napravljeni prema običajima i tradiciji različitih nacionalnih zajednica i na taj način da bude predstavljena njihova kultura i kulturno nasleđe.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-196155" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/festival_cesnica_zrenjanin_4.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Opštinu Sečanj predstavljala su udruženja žena iz Sečnja, Krajišnika i Boke.<br />
Izvor: volimzrenjanin.com</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/festival-bozicnog-kolaca-cesnica-2/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Svečano otvorena „HERCEGOVAČKA KUĆA – ĐEDOVINA“ u Sečnju</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/svecano-otvorena-hercegovacka-kuca-djedovina-u-secnju/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/svecano-otvorena-hercegovacka-kuca-djedovina-u-secnju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 24 Apr 2023 04:54:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[đedovina]]></category>
		<category><![CDATA[Ercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[hercegovačka kuća]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/svecano-otvorena-hercegovacka-kuca-djedovina-u-secnju/</guid>

					<description><![CDATA[Pevačka izvorna grupa „Ercegovina“ je u petak, 22. aprila, u kući koja je dobijena u procesu kolonizacije 1945. a koja je pre toga pripadala nemačkoj porodici u Sečnju svečano otvorila Hercegovačku kuću “Đedovina” u prisustvu Nebojše Meljanca, predsednika opštine Sečanj, Mlađana Cicovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, istoričara, dr Milana Micića, pomoćnika pokrajinskog ministra...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-125151" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_02.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></p>
<p style="text-align: justify;">Pevačka izvorna grupa „Ercegovina“ je u petak, 22. aprila, u kući koja je dobijena u procesu kolonizacije 1945. a koja je pre toga pripadala nemačkoj porodici u Sečnju svečano otvorila Hercegovačku kuću “Đedovina” u prisustvu Nebojše Meljanca, predsednika opštine Sečanj, Mlađana Cicovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, istoričara, dr Milana Micića, pomoćnika pokrajinskog ministra za kulturu i brojnih drugih zvanica, uz bogat kulturno umetnički program izvorne grupe Ercegovina.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-125153" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_09.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Šef predstavništva Republike Srpske u Srbiji, Mlađen Cicović rekao da Hercegovci u Sečnju na pravi način pokazuju šta znači veza sa zavičajem.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-125154" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_10.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Istoričar dr Milan Micić istakao je da je u ovoj kući prikazan život u Hercegovini i sam proces kolonizacije posle Drugog svetskog rata.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-125155" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_37.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Predsednik opštine Sećanj Nebojša Meljanac istakao je da otvaranje „Hercegovačke kuće – Đedovina“ ima veliki značaj za opštinu.</p>
<p style="text-align: justify;"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-125156" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_11.jpg" alt="" width="1200" height="800" /><br />
Član upravnog odbora pjevačke izvorne grupe „Ercegovina“, Majo Milošević kaže da ova kuća ima formu muzeja, u njoj je prikazan život u Hercegovini, sam proces kolonizacije posle drugog svetskog rata ali je prikazano i ono što je tada u Banatu zatečeno. „Mislimo da je ovo najbolji način da sačuvamo uspomene na svoj zavičaj i način života u njemu. Mi smo pevačka grupa koja se ponosi svojim poreklom i do sada smo čuvali sve to kroz razne programe, pesmu i zvuk gusala. Kroz ovaj projekat danas, mi imamo još mnogo toga da prikažemo.</p>
<p><iframe title="Svečano otvaranje hercegovačke kuće &quot;Đedovina&quot; u Sečnju" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/Y8CE9eSDwhY?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p><a href="https://photos.app.goo.gl/NJi2gohXom4XrCfJ9" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img alt="" decoding="async" class="alignnone wp-image-125152 size-full" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/djedovina_secanj_29.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Galerija slika</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/svecano-otvorena-hercegovacka-kuca-djedovina-u-secnju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hercegovci u Banatu čuvaju Đedovinu</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/hercegovci-u-banatu-cuvaju-djedovinu/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/hercegovci-u-banatu-cuvaju-djedovinu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 10 Apr 2023 04:59:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[đedovina]]></category>
		<category><![CDATA[Ercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[hercegovačka kuća]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[pjevačka grupa]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/hercegovci-u-banatu-cuvaju-djedovinu/</guid>

					<description><![CDATA[Pjevačka izvorna grupa &#8222;Ercegovina&#8220; u Sečnju uskoro otvara &#8222;Hercegovačku kuću-Đedovina&#8220; a odmah nakon otvaranja biće održano i &#8222;Hercegovačko sijelo&#8220;. Događaj je planiran za 22. april u 18 časova. Planirano je da se okupi veliki broj Hercegovaca iz Sečnja ali će doći i oni koji su se zbog životnih okolnosti odselili u druge gradove. Član upravnog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-124154" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/ecegovina-djedovina.jpg" alt="" width="1200" height="857" /></p>
<p style="text-align: justify;">Pjevačka izvorna grupa &#8222;Ercegovina&#8220; u Sečnju uskoro otvara &#8222;Hercegovačku kuću-Đedovina&#8220; a odmah nakon otvaranja biće održano i &#8222;Hercegovačko sijelo&#8220;.<br />
Događaj je planiran za 22. april u 18 časova. Planirano je da se okupi veliki broj Hercegovaca iz Sečnja ali će doći i oni koji su se zbog životnih okolnosti odselili u druge gradove.<br />
Član upravnog odbora Majo Milošević kaže da će ova kuća imati formu muzeja, u njoj je prikazan život u Hercegovini, sam proces kolonizacije posle drugog svetskog rata ali je prikazano i ono što je tada u Banatu zatečeno. &#8222;Mislimo da je ovo najbolji način da sačuvamo uspomene na svoj zavičaj i način života u njemu. Mi smo pevačka grupa koja se ponosi svojim poreklom i do sada smo čuvali sve to kroz razne programe, pesmu i zvuk gusala. Kroz ovaj projekat danas, mi imamo još mnogo toga da prikažemo&#8220; istakao je Milošević. Nailazimo na pozitivne reakcije ljudi, a želja nam je da nam vrata uvek budu otvorena i da svako može doći na naše probe koje će se održavati u ovom objektu, na čašicu razgovora i lepo druženje.  Pozvani su svi ljubitelji hercegovačke kulture i tradicije. Neću da otkrivam sve detalje, neka ipak nešto ostane i iznenađenje. Dobro vi nama došli!</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/hercegovci-u-banatu-cuvaju-djedovinu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Obeležen Evropski dan jezika</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/obelezen-evropski-dan-jezika/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/obelezen-evropski-dan-jezika/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 27 Sep 2022 04:51:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[dan jezika]]></category>
		<category><![CDATA[evropa]]></category>
		<category><![CDATA[molijer]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<category><![CDATA[srednja škola]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/obelezen-evropski-dan-jezika/</guid>

					<description><![CDATA[Obeležavanje Evropskog dana jezika u SŠ „Vuk Karadžić“ započeto je u školi izradom prigodnih plakata. Zatim u saradnji sa Zrenjaninskom gimnazijom i učenicima Srednje muzičke škole iz Zrenjanina u Narodom muzeju,nastavljeno je obeležavanje. Program je osmislila prof. Sanja Vučurević. U programu su učestvovali učenici drugog razreda gimnazije, drugog ekonomskog, trećeg gimanzije i sada već bivša...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><a href="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/secanj_skola_u_muzeju_1.jpg"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-102703" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/secanj_skola_u_muzeju_1.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Obeležavanje Evropskog dana jezika u SŠ „Vuk Karadžić“ započeto je u školi izradom prigodnih plakata. Zatim u saradnji sa Zrenjaninskom gimnazijom i učenicima Srednje muzičke škole iz Zrenjanina u Narodom muzeju,nastavljeno je obeležavanje. Program je osmislila prof. Sanja Vučurević. U programu su učestvovali učenici drugog razreda gimnazije, drugog ekonomskog, trećeg gimanzije i sada već bivša učenica gimnazije Teja Buve,kojoj se profesori posebno zahvaljuju na doprinosu kvaliteta programa.<br />
Tema programa je bilo i obeležavanje 400 godina od rođenja čuvenog francuskog komediografa Molijera. Program je izvođen na francuskom i srpskom jeziku.Predstavljen je odličan kolaž program koji se sastojao od muzičkih tačaka, poezije, dramskih prikaza i predstavljanja biografije Molijera, u kojem su učenici sve tri škole pokazali sjajan talenat i dobro poznavanje jezika. Učenike i profesorku srednje škole u Sečnju podržao je svojim prisustvom veliki broj profesora.</p>

]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/obelezen-evropski-dan-jezika/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Muzej u školama-Izložba u Sečnju</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/muzej-u-skolama-izlozba-u-secnju/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/muzej-u-skolama-izlozba-u-secnju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 May 2021 16:54:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<category><![CDATA[škola]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/muzej-u-skolama-izlozba-u-secnju/</guid>

					<description><![CDATA[Danas, 19. maja je zvanično otvorena muzejska postavka u holu Doma kulture u Sečnju. Glavni organizatori su Muzej grada Zrenjanina i Turistička organizacija opštine Sečanj uz podršku Obrazovno-kulturnog centra Sečanj. Posetioci će imati priliku da pogledaju predstavljanje prve faze projekta pod nazivom „Muzej u školama“ koji je realizovao Muzej grada Zrenjanina u saradnji sa 8...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><a href="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/Muzej_u_skolama_01-3.jpg"><img alt="" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-69034" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/Muzej_u_skolama_01-3.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Danas, 19. maja je zvanično otvorena muzejska postavka u holu Doma kulture u Sečnju. Glavni organizatori su Muzej grada Zrenjanina i Turistička organizacija opštine Sečanj uz podršku Obrazovno-kulturnog centra Sečanj. Posetioci će imati priliku da pogledaju predstavljanje prve faze projekta pod nazivom „Muzej u školama“ koji je realizovao Muzej grada Zrenjanina u saradnji sa 8 škola sa teritorije opštine Sečanj. Kustosi narodnog muzeja su obilazili osnovne škole u protekloj 2020. godini sa ciljem da naprave uvid u građu koju stanovništvo poseduje na području sečanjske opštine. Sakupljen je veliki broj predmeta, takođe urađeno je mapiranje i dokumentovanje u digitalnoj formi. Na ovaj način se čuva od zaborava bogato kulturno &#8211; istorijsko nasleđe, a deca istovremeno obogaćuju svoje znanje i edukuju se u oblasti muzejskog nasleđa.<br />
&#8211; Obilaskom opštine Sečanj uspeli smo da u saradnji sa učenicima, direktorima i nastavnim osobljem, mapiramo i dokumentujemo veliki broj vrednih predmeta koji pripadaju materijalnoj kulturi i imaju veliki kulturno – istorijski značaj – kaže Dušan Marinković viši kustos i fotograf Narodnog muzeja Zrenjanina.<br />
&#8211; Ponosni smo što je naša mala sredina ovom muzejskom postavkom uspela da se priključi Međunarodnom danu muzeja koji se obeležava u celom svetu. Opština Sečanj je multikulturalna sredina, sa bogatom istorijom, kulturom i običajima. Drago nam je da smo uspeli da sakupimo i predstavimo predmete od izuzetne materijalne i kulturne vrednosti, koji oslikavaju našu tradiciju, običaje i nekadašnji način života. Zajedničkim snagama kada se udruže institucije kulture i obrazovanja, rode se dobre ideje, koje ako se realizuju na pravi način, mogu da se prenesu mladim generacijama, kako bi im ostavili u nasleđe bogatu kulturnu baštinu i usmerli ih da neguju i streme pravim vrednostima. Sa ponosom, želela bih još da istaknem da je Turistička organizacija opštine Sečanj poklonila osnovnim školama opštine Sečanj replike vrednih umetničkih dela dobijenih od Narodnog muzeja Beograda i Narodnog muzeja Zrenjanina. Ovom prilikom iskoristila bih još da se zahvalim privatnim kolekcionarima i udruženjima žena iz Sečnja i Krajišnika što su nam ustupili vredne eksponate iz njihovih kolekcija. – izjavila je Miljana Milošević, direktorica Turističke organizacije opštine Sečanj.<br />
Izložba je otvorena meseca dana, do 19. juna.</p>
<p><iframe title="Muzej u školama" width="500" height="281" src="https://www.youtube.com/embed/ZCQuVjpw6nw?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p><a href="https://photos.app.goo.gl/uEGG2Nu7AyPUbCuh8" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img alt="" decoding="async" class="alignnone wp-image-69035 size-full" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/Muzej_u_skolama_12-3.jpg" alt="" width="1200" height="800" /></a></p>
<p style="text-align: center;">Galerija slika</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/muzej-u-skolama-izlozba-u-secnju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Izložba &#8222;Muzej u školama&#8220; u Sečnju</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/izlozba-muzej-u-skolama-u-secnju/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/izlozba-muzej-u-skolama-u-secnju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 May 2021 18:36:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vesti]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<category><![CDATA[skole]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/izlozba-muzej-u-skolama-u-secnju/</guid>

					<description><![CDATA[Narodni muzej Zrenjanin, Turistička organizacija opštine Sečanj i OKC Sečanj vas poziva da posetite izložbu na kojoj će biti predstavljena prva faza projekta koji je realizovan na teritoriji opštine Sečanj pod nazivom &#8222;Muzej u školama&#8220;. Takođe, posetioci će imati priliku da vide predmete koji se nalaze u vlasništvu privatnih kolekcionara iz opštine Sečanj, etnografsku postavku...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><a href="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/Muzej_u_skolama-3.jpg"><img alt="" decoding="async" class="alignleft size-medium wp-image-68692" src="https://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2025/10/Muzej_u_skolama-3-214x300.jpg" alt="" width="214" height="300" /></a>Narodni muzej Zrenjanin, Turistička organizacija opštine Sečanj i OKC Sečanj vas poziva da posetite izložbu na kojoj će biti predstavljena prva faza projekta koji je realizovan na teritoriji opštine Sečanj pod nazivom &#8222;Muzej u školama&#8220;. Takođe, posetioci će imati priliku da vide predmete koji se nalaze u vlasništvu privatnih kolekcionara iz opštine Sečanj, etnografsku postavku starih predmeta, tradicionalno materijalno kulturno nasleđe i narodno stvaralaštvo.<br />
Autori postavke su kustosi Dušan Marinković, Ksenija Mihić, Siniša Onjin, Aleksandra Đukić i Vladislava Ignjatov.<br />
Svečano otvaranje izložbe je u sredu 19. maja u holu Doma kulture u Sečnju sa početkom u 12 časova. Izložba će biti otvorena do 19. juna 2021. godine.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/izlozba-muzej-u-skolama-u-secnju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dinamična istorija ostavila &#8222;bronzane ostave&#8220; u Sečnju</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/dinamicna-istorija-ostavila-bronzane-ostave-u-secnju/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/dinamicna-istorija-ostavila-bronzane-ostave-u-secnju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 13 Sep 2014 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Traganja]]></category>
		<category><![CDATA[bronzano doba]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[sečanj]]></category>
		<category><![CDATA[stalna arheološka postavka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/dinamicna-istorija-ostavila-bronzane-ostave-u-secnju/</guid>

					<description><![CDATA[Koliko ste samo puta prolazili ulicom Vožda Karađorđa dolazeći do stanice policije, sređujući dokumenta, često i ne znajući da se u kući pored nalazi najveće blago sečanjske opštine? U sređenoj staroj „švapskoj“ kući trenutno se nalazi Obrazovno kulturni centar, u čijim prostorijama se može posetiti Stalna arheološka postavka delića istorije sa ovih prostora koja datira...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Koliko ste samo puta prolazili ulicom Vožda Karađorđa dolazeći do stanice policije, sređujući dokumenta, često i ne znajući da se u kući pored nalazi najveće blago sečanjske opštine?</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0031.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignnone wp-image-32791" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0031-1024x682.jpg" alt="DSC_0031" width="485" height="323" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">U sređenoj staroj „švapskoj“ kući trenutno se nalazi Obrazovno kulturni centar, u čijim prostorijama se može posetiti Stalna arheološka postavka delića istorije sa ovih prostora koja datira čak iz perioda bronzanog doba.</p>
<p style="text-align: justify;">Potreba za muzejom došla je upravo od kompleksne i dinamične istorije koja je baš na teritoriji opštine Sečanj ostavila toliko svojih tragova. Ako ste se pitali šta označava ona impresivno žičano gvozdena figura na ulazu u Sečanj (ne, nije Hercegovac koji leži), odgovor ćete naći upravo u ovom muzeju, koji je otvoren svakog radnog dana do 14.00 časova. Ljubazno osoblje OKC-a će vas sigurno sprovesti i pokazati vam šta je pre nekoliko hiljada godina bilo na ovim prostorima.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0007.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignnone wp-image-32792" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0007-1024x682.jpg" alt="DSC_0007" width="485" height="323" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">Kako bismo pokušali da i slučajne posetioce dovedemo do ove zaista vredne postavke, turistički značajne za opštinu Sečanj, redakcija NMR Info u saradnji sa OKC-om i drugim institucijama i meštanima će ubuduće raditi na tome da ovakvo bogastvo ne ostane neprimetno.</p>
<p style="text-align: justify;">Za početak, pročitajte šta je sve pronađeno u atarima opštine Sečanj. Tekst i opise smo ljubazno preuzeli iz vodiča stalne arheološke postavke Sečanj, uz redakturu redakcije NMR Info.</p>
<p style="text-align: justify;">Dinamični događaji koji sežu duboko u bronzano doba, ostavili su i više nego vredne tragove na prostoru opštine Sečanj, zbog čega je pre sve ga zaslužna reka Tamiš.</p>
<p style="text-align: justify;">Dragocenosti  su pronađene prvo slučajno uz građevinske radove, kopanjem kanala ili radom na ciglani. A kasnije podrobnim arheološkim istraživanjima, čime su pruženi  najstariji materijalni dokazi o postojanju određenih kultura na ovim prostorima.</p>
<p style="text-align: justify;">Doktor Borislav Jankulov, meštanin Jaše Tomića utvrdio je arheološka nalazišta koja se prostiru od Selišta do „Janjog budžaka“, a nizvodno Tamišom, u pravcu sela Boka, zatim prostor takozvane „Govedarove humke“ na desnoj obali Tamiša u blizini sela Šurjan. Tu su i prostori pod nazivom Grešari, Modoš i Kertes.</p>
<p style="text-align: justify;">U samoj okolini Sečnja, takođe na obali Tamiša, otkriveno je nekoliko značajnih i dragocenih nalazišta koja su ujedno i arheološki zaštićena.</p>
<p style="text-align: justify;">Na ciglani „Radovanov“, pronađena su tri lokaliteta shodno nazvana „Ostave“ po uzoru na sakupna mesta koja su nastala iz tog perioda. Sečanj tako ima tri „Ostave“ čiji keramički fragmenti datiraju iz poznog bronzanog doba.</p>
<p style="text-align: justify;">Treba spomenuti i da je prilikom izgradnje fabrike alatnih mašina pronađena keramika čiji fragmenti datiraju iz srednjeg veka. Vredan lokalitet predstavlja i otkrivena srednjovekovna nekropola u „Ataru C“, čije poreklo datira iz prve polovine 13. veka.</p>
<p style="text-align: justify;">Pronađene ostave keramičkih i gvozdenih fragmenata posledica su ratnih previranja i nemirnih vremena čestih dukoba, zbog čega se sve skrivalo na jednom mestu. To je ujedno bio jedini način da vlasnik sačuva svoje dragocenosti. Zanimljivo je da su bronzani predmeti sa ovih prostora pronađeni u glinenoj posudi na jednom mestu, ali da je ona iz druge polovine 19. veka.</p>
<p style="text-align: justify;">Ovo je ujedno i jasan znak da „Ostave“, zbog kojih su sečanjski lokaliteti i dobili ovo ime imaju ogromnu vrednost. Same ostave se dele prema tri postojeća tipa. Mogu biti livnice, skrivnice i votivne. Votivne sadrže jednu vrstu predmeta i predstavljaju zavetni dar nekom božanstvu. Ostave iz Sečnja se upravo prema svom sadržaju mogu odrediti kao votivne.</p>
<h3 style="text-align: justify;"> „Ostava 1“</h3>
<h3 style="text-align: justify;">Pozno bronzano doba</h3>
<h3 style="text-align: justify;">Od 1250. do 1000 pne.</h3>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0013.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignnone wp-image-32794" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0013-1024x682.jpg" alt="DSC_0013" width="485" height="323" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">„Ostava 1“ pronađena je slučajno prilikom zemljanih radova na ciglani „Radovanov“, Sečnju, 1957. godine. Ciglana se nalazi južno od Sečnja, na levoj obali Tamiša, na uzvišici koja se pruža u pravcu istok – zapad. Zahvaljujući nastavniku Stojanu Putiću, bronzani predmeti su sačuvani i poklonjeni Narodnom muzeju u Zrenjaninu.</p>
<p style="text-align: justify;">Pronađeno je ukupno 26 predmeta u ovoj ostavi, među kojima su oružje, oruđe i ukrasne sitnice. Pronađena su dva zatupljena vrha koplja tri šuplje keltske sekire.</p>
<p style="text-align: justify;">Među ukrasnim predmetima koji su pronađeni su gvozdene narukvice, narukvice sa ornamentima i karike. Najvredniju stvar u ovoj kolekciji predstavlja posamentrijska fibula, odnosno ploče luka. One su identične i komponovane su od osam spiralnih navoja sa odgovarajućom spiralom. Ovaj nalaz je ujedno i najvredniji koji se može naći u Vojvodini.</p>
<h3 style="text-align: justify;"> „Ostava 2“</h3>
<h3 style="text-align: justify;">Pozno bronzano doba</h3>
<h3 style="text-align: justify;">1250. do 1000. godina pne.</h3>
<p style="text-align: justify;">Ostava 2, otkrivena je takođe slučajno, ponovo na ciglani „Radovanov“, gde i Ostava 1, prilikom zemljanih radova 1972. godine. Jedan od radnika iz Sečnja je pronašao i sakupio predmete i poklonio ih Narodnom muzeju u Zrenjaninu.</p>
<p style="text-align: justify;">Ostava sadrži 120 ukrasnih predmeta: ukrasni nakit za kosu od udvostručene žice sa tordiranom petljom, zatim fragmenti pojasa od bronzanog lima sa ukrasom horizontalnih linija, bronzani privezak, limene ukrasne ploče ukrašene koncetričnim krugovima, ukrasna dugmad kalotastog oblika sa zašiljenim ili prebačenim krajevima i nanogice.</p>
<h3 style="text-align: justify;"> „Ostava 3“</h3>
<h3 style="text-align: justify;">Pozno bronzano doba</h3>
<h3 style="text-align: justify;"> od 1250. do 1000 pne.</h3>
<p style="text-align: justify;">Ostava 3 je takođe otkriveno na isto nalazištu gde i Ostave 1 i 2 prilikom zemljanih radova. Predmete na ovom lokalitetu je takođe pronašao radnik iz Sečnja, koje je kasnije poklonio Narodnom muzeju u Zrenjaninu.</p>
<p style="text-align: justify;">Na ovom lokalitetu su pronađeni predmeti koji su podeljeni na oruđe i ukrasne predmete. Tu su šuplje keltske sekire, spiralne narukvice i nanogice, jedan trodirani trokves sa uvijenim krajevima i glatki bez ukrasa.</p>
<h3 style="text-align: justify;"> Fabrika alatnih mašina</h3>
<h3 style="text-align: justify;">Sečanj</h3>
<h3 style="text-align: justify;">14-15 vek</h3>
<p style="text-align: justify;">Arheološka istraživanja na lokaciji fabrike alatnih mašina izvršena su 1978. godine. U toku istraživanja je istražena površina od 500 metara kvadratnih. Otkriveni su ostaci fragmenata kućnog amorfnog oblika, jame i fragmenti keramike. Brojni fragmenti keramike pripadaju kotlićima sa primesom peska u fakturi, rađeni na vitlu, a hronoški se datiraju iz 14-15 veka.</p>
<p style="text-align: justify;">Na lokalitetu su pronađena i četiri skeleta, to dvojni grobovi, muški i ženski, koji se dodiraju nogama sa posudama pored tela, okrenutim licem jedan prema drugom.</p>
<h3 style="text-align: justify;"> Srednjovekovna nekropola</h3>
<h3 style="text-align: justify;">„Atar C“ Sečanj</h3>
<p style="text-align: justify;">Nalazište „Atar C“ nalazi se oko 3 kilometara od Sečnja, na obali Tamiša. U toku 2010. i 2011. godine na nalazištu su urađena zaštitna arheološka iskopavanja. U toku istraživanja otkriveno je praistorijsko naselje iz bronzanog doba i 40 ljudskih skeleta (muški, ženski i dečiji), koji pripadaju srednjem veku.</p>
<p style="text-align: justify;">Vredan nalaz je bronzani prsten koji pripada periodu između 11. i 13. veka. Na osnovu pronađene keramike i prstena, kao i načina sahranjivanja (u ispruženom položaju, ruke pored tela, orijentacije grobova zapad – istok, retko sa opekom pored grobova), nekropola pripada perodu između 11. i 13. veka.</p>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0025.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignnone wp-image-32793" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/09/DSC_0025-1024x682.jpg" alt="DSC_0025" width="485" height="323" /></a></p>
<p style="text-align: justify;">N.Š.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/dinamicna-istorija-ostavila-bronzane-ostave-u-secnju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>“NOĆ MUZEJA” U ZRENJANINU</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/noc-muzeja-u-zrenjaninu/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/noc-muzeja-u-zrenjaninu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 07 May 2014 22:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<category><![CDATA[izlozbe]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[Noć muzeja]]></category>
		<category><![CDATA[pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[zrenjanin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/noc-muzeja-u-zrenjaninu/</guid>

					<description><![CDATA[&#8211; Za svakoga po nešto &#8211; Da je stanje u našoj kulturi teško to je već svima poznato. Kultura deli sudbinu društva. Međutim, i pored takvog stanja raduje kada neke kulturne manifestacije uprkos svemu uspevaju da traju i ne samo da traju već da iz godine u godinu bivaju po svom obuhvatu veće i značajnije....]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h3>&#8211; Za svakoga po nešto &#8211;</h3>
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/05/muzej.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignleft size-medium wp-image-32014" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/05/muzej-300x225.jpg" alt="muzej" width="300" height="225" /></a>Da je stanje u našoj kulturi teško to je već svima poznato. Kultura deli sudbinu društva. Međutim, i pored takvog stanja raduje kada neke kulturne manifestacije uprkos svemu uspevaju da traju i ne samo da traju već da iz godine u godinu bivaju po svom obuhvatu veće i značajnije.</p>
<p style="text-align: justify;">Jedna od takvih manifestacija je Noć muzeja koja će ove godine ući u drugu deceniju postojanja. Noć muzeja, jedanaesta po redu kod nas, biće održana 17. maja. Ova kulturna manifestacija predstavlja deo evropske manifestacije Noć muzeja u kojoj je ukuljučeno preko trideset zemalja sa više od 3.200 muzeja. U noći 17. maja od 18 časova pa sve do 2 časa iza ponoći kulturne institucije koje su uzele učešće u ovoj manifestaciji otvoriće širom svoja vrata za sve posetioce. U našoj zemlji veliki broj kulturnih insitucija iz Beograda, Novog Sada, Zrenjanina, Šapca, Užica, Kruševca, Leskovca, Niša, Sombora, Jagodine i mnogih drugih mesta je uzelo učešće u Noći muzeja. Ono što je pre 11 godina bio stidljiv pokušaj sa neizvesnim krajem pretvorilo se u istinski kulturni događaj koji se čeka.</p>
<p style="text-align: justify;">“Iskreno smo ponosni na prošlogodišnji jubilej i činjenicu da ove godine započinjemo jedan, još ozbiljniji period. Pred nama su teška vremena u kulturi, ali nas teši činjenica da, kakvo god da nas je stanje u kulturi u prošlosti pratilo, činili smo Noć muzeja sve boljom i boljom. Naši posetioci su naše napore prepoznavali i na njih odgovarali masovnijom posetom, a učesnici dobrim idejama i pozitivnom energijom”, rekao je Mladen Petrović, jedan od osnivača Noći muzeja.</p>
<p style="text-align: justify;">Kada je u pitanju grad Zrenjanin onda treba reći da će 17. maja posetioci Noći muzeja imati priliku da na sedam lokacija uzmu učešće u ovom kulturnom događaju. Te večeri svoja vrata će širom otvoriti za sve ljubitelje kulture Savremena galerija, Narodni muzej Zrenjanin, Kulturni centar, Narodno pozorište “Toša Jovanović”, Gradska narodna biblioteka “Žarko Zrenjanin”, Istorijski arhiv i Arhiv fotografije.</p>
<p style="text-align: justify;">One koje interesuje likovna umetnost imaće priliku da u Noći muzeja u Savremenoj galeriji vide izložbu pod naslovom Od idile do apokalipse iz fonda Savremene galerije umetničke kolonije Ečka – Zrenjanin. Oni koji vole fotografiju imaće priliku da u Kulturnom centru vide izložbu pod naslovom Umetnička akt fotografija autora Slaviše Zeke Stankovića, majstora fotografije iz Niša. Isto tako svi oni koje interesuje fotografija imaće priliku da u Arhivu fotografije prisustvuju programu pod nazivom Usvojite fotografiju u okviru kojeg će posetioci imati priliku da vide fotografije koje su stare od 50 do 100 godina. Posebno će biti interesantno u Narodnom muzeju Zrenjanin gde je od 18 do 02 časa iza ponoći planirano mnoštvo aktivnosti na različitim lokacijam te kulturne institucije. Ljubitelji pozorišne umetnosti će u Noći muzeja imati priliku da u Narodnom pozorištu “Toša Jovanović” vide predstavu Sutra će biti bolje u režiji Marka Đurića, kao i da prisustvuju Lutkarskoj radionici koju bi prema planu trebala da vodi Blagovesta Vasileva, eminentna umetnica iz Bugarske. Ljubitelji pisane reči će imati priliku da u Noći muzeja u okviru Gradske biblioteke “Žarko Zrenjanin” učestvuju u dva programa. Najmlađi posetioci i okviru programa Od čitanja se raste, dok će stariji posetioci imati priliku da budu deo Sajma knjiga u Klubu knjige. Oni koje interesuje istorija imaće priliku da u Istorijskom arhivu vide izložbu pod nazivom Aleksandar Prvi &#8211; kralj Jugoslavije 1918. &#8211; 1934. Autor izložbe je Mitar Todorović arhivista u Arhivu Jugoslavije.</p>
<p style="text-align: justify;">Ovogodišnja Noć muzeja u Zrenjaninu će biti prilično bogata ponudom. Za svakoga će biti po nešto. S obzirom da se radi o značajnoj kulturnoj manifestaciji ne samo za grad Zrenjanin, već je njen značaj mnogo širi bilo bi veoma dobro kada bi što više ljudi uzelo učešće u ovoj manifestaciji. Neka naš ulazak u Noć muzeja bude korak u borbi protiv svega onoga što ruši i uništava kulturu.</p>
<p style="text-align: justify;">R. Zubac</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/noc-muzeja-u-zrenjaninu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Britanski muzej: Nojeva barka je bila okrugla</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/britanski-muzej-nojeva-barka-je-bila-okrugla/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/britanski-muzej-nojeva-barka-je-bila-okrugla/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 24 Jan 2014 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fleš]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<category><![CDATA[Nojeva barka]]></category>
		<category><![CDATA[Ričard treći]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/britanski-muzej-nojeva-barka-je-bila-okrugla/</guid>

					<description><![CDATA[Nedavno dešifrovana tablica, stara 4.000 godina i poreklom iz drevne Mesopotamije (današnjeg Iraka), otkriva zapanjujuće nove detalje o korenima biblijske priče o Noju LONDON &#8211; Sagrađen na Božju zapovest, drveni brod je bio dovoljno veliki da primi po dve od svake vrste životinja i čitavu Nojevu porodicu. Ali, plovilo, koje je putnike trebalo da spase...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong>Nedavno dešifrovana tablica, stara 4.000 godina i poreklom iz drevne Mesopotamije (današnjeg Iraka), otkriva zapanjujuće nove detalje o korenima biblijske priče o Noju</strong><br />
<a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/01/nojeva-barka.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignleft size-medium wp-image-29695" alt="nojeva barka" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2014/01/nojeva-barka-300x166.jpg" width="300" height="166" /></a>LONDON &#8211; Sagrađen na Božju zapovest, drveni brod je bio dovoljno veliki da primi po dve od svake vrste životinja i čitavu Nojevu porodicu.</p>
<p style="text-align: justify;">Ali, plovilo, koje je putnike trebalo da spase od strašnog potopa, nije, kao što je najčešće opisivano, bilo dugo sa špicastim pramcem, već okruglo.</p>
<p style="text-align: justify;">Nedavno dešifrovana tablica, stara 4.000 godina i poreklom iz drevne Mesopotamije (današnjeg Iraka), otkriva zapanjujuće nove detalje o korenima biblijske priče o Noju.</p>
<p style="text-align: justify;">Ona sadrži slično predanje, ali i detaljne instrukcije za izgradnju zaobljenog džinovskog broda, tzv. korakla, kao i uputstvo da životinje u arku moraju da ulaze &#8222;dve po dve&#8220;.</p>
<p style="text-align: justify;">Ta tablica izložena je od petka u Britanskom muzeju, u Londonu. Grupa inženjera će uskoro, na osnovu njenih uputa, ustanoviti da li je jedan takav brod uopšte mogao da plovi.</p>
<p style="text-align: justify;">Drevni korakl je, takođe, tema nove knjige, &#8222;The Ark Before Noah&#8220; (Barka pre Noja), Irvina Finkela, asistenta kustosa bliskoistočne kolekcije londonskog muzeja i čoveka koji je preveo tekst tablice.</p>
<p style="text-align: justify;">Finkel je do tablice došao pre nekoliko godina. Dobio ju je od čoveka čiji je otac tablicu kupio na Bliskom istoku, nakon Drugog svetskog rata. Svetlo smeđe boje, veličine mobilnog telefona i delimično oštećena, tablica je bila ispisana klinastim pismom drevnih Mesopotamaca.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Ispalo je da je to jedan od najvažnijih dokumenata čovečanstva koje je ikada pronađeno&#8220;, kazao je Finkel u izjavi za agenciju AP.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Bilo je zaista zapanjujuće otkriti da je arka zapravo bila okrugla&#8220;, naveo je on.</p>
<p style="text-align: justify;">Finkel, međutim, smatra da okrugli brod ima smisla. Korakli su obilato korišćeni kao prevozno sredstvo na rekama u drevnom Iraku i savršeno su pogodni za plutanje po besnoj vodenoj stihiji.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Odlično zamišljeno. Ne može nikako da potone i lako se prenosi&#8220;, objasnio je<br />
Finkel.</p>
<p style="text-align: justify;">Elizabet Stoun, stručnjak za Mesopotamiju na Univerzitetu Stouni Bruk u Njujorku, slaže se sa njim i navodi da bi drevni narod Mesopotamije upravo tako opisali svoju mitsku barku.</p>
<p style="text-align: justify;">U tekstu tablice piše da je Bog naredio da se sagradi ogroman brod od konopca, ojačan drvenim gredama i premazan bitumenom.</p>
<p style="text-align: justify;">Iako uputstva deluju pouzdano, Finkel nije znao da kaže da li bi jedan takav brod zaista mogao da plovi.</p>
<p style="text-align: justify;">Dokumentarac, koji će biti prikazan na britanskoj televiziji krajem ove godine, pratiće pokušaje da se sagradi barka prema instrukcijama drevnog uputstva.</p>
<p style="text-align: justify;">Finkel je svestan da bi njegovo otkriće moglo da izazove zaprepašćenje kod ljudi koji veruju u biblijsku priču o Noju. Stručnjake Britanskog muzeja, koji su u XIX veku, iz klinastih mesopotamskih tekstova, otkrili da su i Vavilonci imali priču o potopu, duboko je uznemirila sličnost tog mita sa Nojevim predanjem.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Bili su veoma zabrinuti&#8220;, kazao je Finkel koji je uveren da priča o potopu i barki potiče od Vavilonaca, a da su je Jevreji preuzeli kasnije, tokom svog izgnanstva u Vavilonu, u VI veku p.n.e.</p>
<p style="text-align: justify;">Britanski naučnik ne veruje da je tablica dokaz da je Nojeva barka, koja je opisana u Bibliji, ikada postojala, već da je verovatnije da je neka razorna poplava ostala zabeležena u narodnom predanju i da se ta priča prenosila s kolena na koleno.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Ne verujem da je barka postojala, mada mnogi u to veruju. Uostalom to i nije tako važno. Biblijska priča je sama po sebi dovoljna i trajno vitalna&#8220;, zaključio je Finkel.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/britanski-muzej-nojeva-barka-je-bila-okrugla/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Veče golih u muzeju &#8222;Leopold&#8220;</title>
		<link>https://www.jasatomic.org/vece-golih-u-muzeju-leopold/</link>
					<comments>https://www.jasatomic.org/vece-golih-u-muzeju-leopold/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Naša Mala Redakcija]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 20 Feb 2013 23:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fleš]]></category>
		<category><![CDATA[goli]]></category>
		<category><![CDATA[Leopold]]></category>
		<category><![CDATA[muzej]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://nmr.darkdevstudio.com/vece-golih-u-muzeju-leopold/</guid>

					<description><![CDATA[Više od 300 osoba bez garderobe posetilo izložbu &#8222;Goli muškarci&#8220; u bečkom muzeju &#8222;Leopold&#8220; BEČ &#8211; Veče golih posetilaca u bečkom muzeju &#8222;Leopold&#8220; bilo je sinoć pun pogodak, jer je više od 300 osoba bez garderobe posetilo izložbu &#8222;Goli muškarci&#8220;. &#8222;Mladi i stariji muškarci, kao i mlade i zrelije žene šetali su goli kroz muzej&#8220;,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;"><strong>Više od 300 osoba bez garderobe posetilo izložbu &#8222;Goli muškarci&#8220; u bečkom muzeju &#8222;Leopold&#8220;</strong><br />
<a href="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2013/02/muzej.jpg" target="_blank" rel="noopener noreferrer nofollow"><img decoding="async" class="alignleft size-medium wp-image-26375" alt="muzej" src="http://www.jasatomic.org/wp-content/uploads/2013/02/muzej-300x242.jpg" width="300" height="242" /></a>BEČ &#8211; Veče golih posetilaca u bečkom muzeju &#8222;Leopold&#8220; bilo je sinoć pun pogodak, jer je više od 300 osoba bez garderobe posetilo izložbu &#8222;Goli muškarci&#8220;.</p>
<p style="text-align: justify;">&#8222;Mladi i stariji muškarci, kao i mlade i zrelije žene šetali su goli kroz muzej&#8220;, navedeno je u saopštenju ove ustanove koja je pozvala zainteresovane naturiste da obiđu izložbu bez odeće.</p>
<p style="text-align: justify;">Pored unapred rezervisanih vođenja kroz izložbu, zbog velikog interesovanja muzej je organizovao i svakih pola sata vodiče za sve one koji su se te večeri odlučili na obilazak izložbe.</p>
<p style="text-align: justify;">Temperatura između 21 i 22 stepena golim posetiocima nije smetala. Inače posetioci izložbe nisu došli samo iz Austrije, već i iz Nemačke, Slovačke i Rusije.</p>
<p style="text-align: justify;">Tokom večeri u muzeju bili su odeveni samo službenici muzeja, kao i veliki broj predstavnika medija.</p>
<p style="text-align: justify;">Jedna grupa posetilaca bila je oduševljena izložbom do te mere da se odlučila, bez odeće, i pored zimskih temperatura, da izađe i izvan muzeja kako bi se slikala ispred skulpture &#8222;Mister Big&#8220; umetnice Ilze Hajder, koja se nalazi izvan muzeja.</p>
<p style="text-align: justify;">Veče za gole muzej je organizovao na brojne zahteve udruženja nudista.</p>
<p style="text-align: justify;">Inače izložba &#8222;Goli muškarci&#8220; prikazuje oko 300 umetničkih dela iz protekla dva veka na kojima se vide muški akti.</p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.jasatomic.org/vece-golih-u-muzeju-leopold/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
